petak, 28. prosinca 2012.

Nek - Lascia che io sia


Io non ti chiedo niente
Il tuo saluto indifferente mi basta
Ma tu non puoi più farmi
Male da starci male
Non vali più di questa luna spenta
Ricorda che dicevi a me
Lascia che io sia il tuo brivido più grande
Non andare via accorciamo le distanze
Nelle lunghe attese tra di noi
Io non ho confuso mai
Braccia sconosciute con le tue
E parli e scherzi e ridi
Ti siedi e poi mi escludi sento addosso
Sorrisi che conosco sorrisi sulla pelle
Quando eravamo terra e stelle
Adesso se tu mi vuoi e se lo vuoi
Lascia che io sia il tuo brivido più grande
Non andare via accorciamo le distanze
Nelle lunghe attese tra di noi
Io non ho confuso mai
I tuoi pensieri mi sfiorano
Ti vengo incontro e più niente è importante
Solo...
E se lo vuoi
Lascia che io sia il tuo brivido più grande
E non andare via non sei più così distante
Quello che c'è stato tra di noi
Io non l'ho confuso mai
I tuoi pensieri mi sfiorano
Ed il passato si arrende al presente

Dopusti mi da budem


Ne tražim ništa
Dovoljan mi je tvoj ravnodušni pozdrav
Ali ti me više ne možeš
povrijediti
Ne vrijediš ništa više od ovog ugaslog Mjeseca
Sjeti se da si mi govorila
Dopusti mi da budem tvoj najdulji drhtaj
Ne odlazi, skratimo daljinu
U dugim očekivanjima između nas
Nikad nisam pobrkao
Nepoznate ruke s tvojima
Pričaš i šališ se i smiješ se
Sjedneš a zatim me isključiš, na sebi osjetim
Osmijehe koje poznajem, osmijehe na koži
Kad smo bili zemlja i zvijezde
Sada ako me želiš i ako to želiš
Dopusti mi da budem tvoj najdulji drhtaj
Ne odlazi, skratimo daljinu
U dugim očekivanjima između nas
Nikad nisam pobrkao
Tvoje misli me dodiruju
Dolazim ti ususret i ništa više nije važno
Samo...
Ako želiš
Dopusti mi da budem tvoj najdulji drhtaj
I ne odlazi, nisi više tako daleka
Ovo što postoji između nas
Nikad nisam pobrkao
Tvoje misli me dodiruju
I prošlost se predaje sadašnjosti

Nema komentara:

Objavi komentar